PRIRODNE ZNAČAJKE JANJINE I OKOLICE

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

Kada opisujemo prirodne značajke nekog područja, treba ga jasno zemljopisno odrediti. Za to postoje dva razloga! Prvo, pojave u prirodi se ne dešavaju u prostoru kojeg je čovjek “umjetno” odredio, npr. u političkim granicama općina. Drugo, biljke i životinje ne poznaju takve “umjetne” granice, već se rasprostiru u ovisnosti o posve drugim čimbenicima.
U kratkom prikazu najvažnijih prirodnih značajki Janjine i okolice, obuhvaćen je širi prostor središnjeg dijela Pelješca, od Pijavičine na sjeverozapadu do brda Kunjavica na jugoistoku (Slika 3, 42°56'40''-42°54'00'' N i 17°22'15''-17°27'10'' E). Unutar te granice nalazi se prostrano Janjinsko polje pod kulturama, uglavnom vinovom lozom. Ukupna dužina tako zamišljene crte iznosi 13.5 km, a površina oko 65 km2 što predstavlja otprilike jednu petinu poluotoka.
 

Sl. - Mapa naselja u središnjem dijelu Pelješca.

GRAĐA STIJENA

Središnji dio Pelješca, kao i većina preostalog dijela poluotoka, pripada krškom području. Znači, glavninu stijena čine visoko vodopropusni vapnenci (CaCO3) nastali još u doba Jure i Krede, otprilike prije 140-185 milijuna godina. Manji dio stijena su tzv. dolomiti (CaCO3xMgCO3), kojih na Pelješcu najviše ima oko Pijavičine, i nešto manje između Stona i Ponikava. Na takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta, uglavnom vapnenačka primorska tla kao što su: vapnenačko primorsko smeđe tlo, crvenica i dr.
 

KLIMA

Područje oko Janjine ima tipičnu sredozemnu (mediteransku) klimu. Na temelju dugogodišnjih serija podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda RH, doznajemo da je srednja godišnja temperatura zraka u Janjini 16.1°C, a ukupna količina oborina 1.279 mm. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka bila je 8.9°C, a zabilježena je u veljači. Uopće, najmanja apsolutna temperatura zraka koja je ikada izmjerena u Janjini iznosila je -6.5°C u siječnju. Snijeg na većim nadmorskim visinama nije tako rijetka pojava. Temperatura zraka od 25°C i veća, bilježi se više od 100 dana u godini, dok je prosječan broj kišnih dana u godini 108. Najkišovitiji mjesec je studeni. Utvrđeno je kako u pravcu od Stona prema Orebiću količina oborina opada, poglavito tijekom vegetacijskog razdoblja. Srednja godišnja relativna vlažnost zraka je 69%. Bura izravano smanjuje relativnu vlažnost zraka. Prosječni broj dana s vjetrom u godini je 313, s najvećom učestalošću (do 30%) vjetrova južnih smjerova (oštro, šilok, lebić). Ukupna godišnja osunčanost iznosi oko 2.700 sati, a prosječna dnevna 7.0-7.4 sata. Srednja godišnja osunčanost iznosi 2.584 sata.

Sl.-  Snijeg na Pelješcu

BILJNI SVIJET - FLORA I VEGETACIJA

Sve ono bogatstvo zelenila kao što su bujne šume, različite šikare, livade i travnjaci, ali i oni dijelovi Zemlje koji neupućenom promatraču izgledaju potpuno goli i pusti, obraslo je u stvarnosti većim ili manjim brojem biljaka, a skupnim ga imenom zovemo biljni svijet. U znanstvenim razmatranjima biljni svijet možemo promatrati na dva osnova načina. Ako proučavamo biljne vrste, govorimo o flori, a ako proučavamo biljne zajednice govorimo o vegetaciji. Isto se tako u znanstvenim razmatranjima pod florom nekog područja podrazumjevaju sve biljke (biljne vrste) koje tamo rastu. Najčešće su takvim analizama obuhvaćene biljke s provodnim sustavom, a one se nazivaju “vaskularne biljke”, pa se flora koju takve biljke izgrađuju naziva “vaskularna flora”.
Uobičajeno je da se poslije dobrog upoznavanja flore pristupi istraživanjima vegetacije, a pritom se proučavaju različiti oblici biljnih zajednica, kao što su npr. zajednice šuma, makije, pašnjaka, bušici (garizi), vgetacija stjenjača, grebenjača, točilarki itd.
 

Posebno detaljno prikazana je flora i vegetacija Janjine i okolice zahvaljujući Dr. Nenadu Jasprici