KULTURNA BAŠTINA

Crkva sv. Vlaha, župska matica, u Janjini

Započeta je izgradnjom 26. travnja 1876. Toga dana kamen temeljac je blagoslovio nadžupnik don Mato Štuk, tadašnji župnik Orebića. Na njezinom mjestu prije toga bila je crkvica sv. Ivana, a još ranije malena crkvica-kapela sv. Nikole.
Svečanost njezinoga otvorenja održana je 5. svibnja 1878. godine. Doista veliku i impozantnu crkvu je, po nabavljenim nacrtima u gotičkom stilu, izgradio poduzetnik Nikola Bjelovučić pok. Stjepana, a pod upravom tadašnjeg janjinskog načelnika kap. Vlaha Jasprice Ivana.
Glavni oltar za crkvu narod je nabavio u Splitu 1892. iz radionice Pavla Bilinića, orgulje 1909. od tvrtke Rieger. Zvona potječu iz 1921., jer su ona iz 1878. kroz Prvi svjetski rat oduzele austrijske vlasti. Gornji, novi, piramidalni dio zvonika izgrađen je od korčulanskog kamena 1929. jer je stari, drveni, bio dotrajao.

Sl. -  Župna crkva sv. Vlaha u Janjini.
 

Crkvica sv. Stjepana

U crkvici sv. Stjepana na janjinskom groblju, više puta obnovljenoj, i danas se vrše crkveni obredi. Ta se crkva spominje 1222. godine, ali postojala je i mnogo prije. Smatra se da postoji još iz poganskih vremena, jer se u njezinoj neposrednoj okolici našla rimaska nadgrobna ploča iz 1. stoljeća, novaca i drugih predmeta iz rimskih vremena. Popravljena je i preuređena dosta rano, a to se može potvrditi po njezinom zvonu na kojemu je zabilježena godina 1414. Gospar Andriko pl. Lukarić sagradio je uz crkvu samostan 1360. Drugo njezino preuređenje narod je obavio na starim temeljima 1891. godine. Njezin prvotni oblik nije promijenjen.
Sl.- Crkva sv. Stjepana na janjinskom groblju.

Knežev dvor

Dubrovačka vlada je u Janjini 1465. sagradila “Knežev dvor” s državnim grbom i kipom sv. Vlaha, tamnicom, oružarom, skladištem, stanom i kancelarijom za kneza-kapetana. Iste godine osnovala je kapetaniju preko koje je vršila svoju upravnu, sudsku i administrativnu vlast.
U novije vrijeme, povijesničari navode kako Janjina nikada nije imala Knežiju, pa tako ni kneza. Prema zakonima Dubrovačke Republike, Pelješac nikada nije imao knežije. Knežiju i kneza imao je Ston, a na Pelješcu su još bile samo dvije kapetanije, i to u Janjini i Trstenici (Orebiću).
 

Sl. -  Kip sv. Vlaha na Kneževom dvoru u Janjini.

Sl. - Stari, neiskorišteni stup (kolona) izvađen u kamenolomu u Osobljavi (duljine 6,5 m, a promjera 0, 75 m)

POMORSKA BAŠTINA JANJINE